Što sve uključuje pregled za senilnu makularnu degeneraciju?
Za vrijeme temeljitog pregleda oka, za ispitivanje središnjeg vida koristi se Amslerova rešetka. Nalaz iskrivljenja rešetke (metmorfopsija) može ukazivati na neovaskularizaciju žilice.
Fundoskopijom se mogu otkriti poremećaji pigmentacije ili krvarenje u području makule zahvaćenog oka; drugo oko skoro uvijek pokazuje određeni stupanj poremećaja pigmentacije makule. Drugi nalazi mogu ukazivat na odljuštenje mrežnice, ekskudaciju lipida, atrofiju tkiva i ožiljke na makuli.
Dijagnoza same bolesti (SMD) postavlja se na osnovi kliničkog izgleda mrežnice.
Također, fluoresceinskom angiografijom može se ispod mrežnice otkriti sloj neovaskularizacije. Angiografija se izvodi kada postoje nalazi koji ukazuju na neovaskularizaciju.
Ukoliko zamijetite ikakve promjene u vašem vidu, potrebno je otići na oftalmološki pregled. Već spomenuta metoda Amslerova rešetka je test za samoprocjenu vida kojom možete odrediti da li vam je potreban liječnički pregled.
Potrebno je postaviti sliku mreže na udaljenost od otprilike 30ak cm od očiju na dobro osvjetljeno mjesto. Ukoliko inače nosite naočale ili leće potrebno ih je koristiti za vrijeme izvođenja testa. Potom se prekrije jedno oko, a nepokrivenim oko gleda se u središnju točku mreže.
Tijekom gledanja potrebno je odrediti da li su sve linije koje sačinjavaju mrežu ravne ili se pojavljuje iskrivljena slika ili nedostatak slike. Test je potrebno provesti na oba oka.
Ukoliko se na nekom ili na oba oka pojavi iskrivljena slika ili nedostatak slike potrebno je posjetiti liječnika specijalista oftalmologa.
Točan uzrok makularne degeneracije nije poznat, ali se razvija sa starenjem organizma.
Čimbenici koji pridonose razvoju makularne degeneracije uključuju: dob (javlja se kod osoba starije životne dobi), obiteljska pojavnost makularne degeneracije (češće se javlja u osoba kod kojih u obitelji postoji netko tko je također obolio), spol (kod žena se javlja češće jer obično žene duže žive), pušenje (izlaganje dimu cigareta udvostručuje rizik od nastanka makularne degeneracije), pretilost (povišena tjelesna težina povećava rizik za progresijom bolesti iz blažeg u teži oblik), svjetla boja očiju (osobe sa svjetlom bojom očiju su više osjetljivi nego osobe s tamnijim očima), prekomjerno izlaganje sunčevim zrakama, nedostatak nekih vitamina i minerala (kao što su vitamin A, C i E te cink) te srčane i krvožilne bolesti.
Dijagnoza senilne makularne degeneracije
- Metode kojima se može dijagnosticirati makularna degeneracija uključuju:
-
- kompletan oftalmološki pregled liječnika oftalmologa koji se bavi stražnjim segmentom oka
- fluoresceinska angiografija (koja se izvodi na način da se u venu podlaktice daje fluoresceinska tvar te se potom urade slike stražnjeg segmenta oka na kojima se pokazuje protok fluoresceinske tvari kroz krvne žile)
- optička koherentna tomografija (neinvazivna metoda koja se koristi laserskim svjetlom infracrvenog spektra za slojevito snimanje mrežnice i vidnog živca).