Senilna makularna degeneracija

Senilna makularna degeneracija je najučestaliji uzrok slabljenja vida kod osoba starijih od 55 godina. Gubitak centralne vidne oštrine najčešće se primjećuje prilikom čitanja, vožnje automobila, gledanja televizije, prepoznavanja lica…

Makula (žuta pjega) je mjesto najjasnijeg vida na mrežnici, veličine tek nekoliko milimetara. Zanimljiv je podatak da se upravo u makuli događa najveća potrošnja glukoze u organizmu!

• Dva tipa senilne makularne degeneracije: suha i vlažna

• Suhi oblik je znatno češći i lakši od vlažnog. Dijagnosticira se kod 85 do 90 posto pacijenata. Suhi oblik bolesti puno je češći, karakteriziran je prisutnošću druza i atrofičnih promjena retinalnog pigmentnog epitela (RPE) u središtu makule.
• Vlažni oblik vodi do puno ozbiljnijih komplikacija. Vlažni oblik karakterizira proliferacija abnormalnih novih krvnih žila ili prisutnost koroidalne neovaskularne membrane.  Iako je vlažni oblik rjeđi, izaziva puno teži gubitak vida.

SMD najčećše počinje sa laganim, bezbolnim gubitkom vida. Samo u rijetkim slučajevima, gubitak vida može biti iznenadan. Rani simptomi gubitka vida zbog SMD uključuju sjenu u Vašem centralnom vidu ili neobične fuzije i iskrivljene slike.

Unatoč činjenici da SMD dolazi sa starenjem, istraživanja sugeriraju da jednim od faktora također može biti genetika. Imate li u obitelji ikoga oboljelog od SMD, ne izbjegavajte specijalistički pregled.Najnovija istraživanja snažno upućuju kako je pušenje visoko na ljestvici rizičnih faktora, potom osobe sa visokim krvni tlakom, svijetle oči i gojazni.

SMD je bolest kod koje dolazi do stvaranja novih krvnih žila ispod mrežnice i propuštanja tekućine iz tih žila što uzrokuje razdvajanje slojeva mrežnice i posljedično dovode do sljepoće.

Faktori rizika, osim dobi, su:

• genetika (obiteljska anamneza ili svjetla boja očiju)
• pušenje
• pretilost
• povišeni krvni tlak i masnoće

Subspecijalist za stražnji segment oka vrlo će brzo otkriti radi li se o SMD, čak i prije no što se simptomi pojave, no važno je kontrolirati svoj vid.

Dijagnoza bolesti postavlja se na temelju kliničkog pregleda očne pozadine indirektnom biomikroskopijom, optičkom koherentnom tomografijom (OCT), OCT angiografijom te fluoresceinskom angiografijom. U praćenju odgovora na liječenje koristi se OCT kao neinvazivna dijagnostička metoda kojom se prati morfološki odgovor na primjenu anti-VEGF lijeka.

• Još nije otkriven lijek protiv senilne makularne degeneracije, no postoji način kako da se zaustavi napredovanje bolesti. Liječenje SMD zavisi od toga kada je bolest otkrivena, u ranijoj fazi ili kasnije, je li riječ o suhom ili vlažnom obliku, s tim da je vlažni mnogo opasniji.Osim klasičnih metoda liječenja, odnosno nadziranja stanja postoje i najnovije metode – izravno u oko ubrizgavaju se lijekovi! Oni djeluju na suzbijanje nastanka i rasta novostvorenih krvnih žilica, a čije bujanje ili pucanje s krvarenjem dovodi do znatnog gubitka centralne vidne oštrine.
• Injekcije Avastin pacijenti doživljavaju kao spasonosne. Iako se daje u oko, primjena je gotovo bezbolna, a zahvat se izvodi ambulatno. Tretiranom oku vraća se vid na određeno razdoblje a onda se postupak ponavlja.S ciljem što jačeg učinka, moguća je kombinacija s fotodinamskom terapijom.